Kolektivna radost
Emil Dirkem je uveo termin kolektivna živahnost i objasnio je kao doživljaj povezanosti, zajednička emocija koja se javlja kada smo deo nečega što je veće od nas ( utakmica, miting, obred, svadba, koncert … )
Naš fokus se sa ličnog plana preusmerava na grupni.
Iskustva kolektivnih okupljanja životu daju smisao, pojačavaju osećanje društvene povezanosti i smanjuju osećanje usamljenosti. Ovo su sve neophodni elementi zdravog i srećnog života.
Kolektivna okupljanja su prilika da se ljudi osećaju međusobno povezani, da osete radost, smisao i mir.
Istraživanja kolektivnih okupljanja naglašavaju važnost još jedne psihološke koristi ovakvih dešavanja: to je produženi efekat-čuvamo svoje osećanje društvene povezanosti i dobrobiti i nakon samog događaja.
Istražujući kolektivnu živahnost, muzika se javila kao jedan od najsnažnijih vezanih elemenata kolektivne radosti i bola.
Neurolog Oliver Saks piše da je muzika jedinstvena među umetnostima, jer je duboko emocionalna, prodire direktno u srce.
Ukoliko vas više interesuje ova tema, možete je pronaći u knjizi B.Braun-Odvažno svoj.
Leto je vreme muzičkih festivala. Pronađite jedan za sebe i povežite se.
Milica Savić
Leave a Reply